Pored sportskog dijela priče, igrači Izviđača iskoristili su gostovanje na Cetinju kako bi posjetili znamenitosti grada. Zahvaljujući slobodnom jutru i iznimnoj susretljivosti gospođice Natalije Jovanović, kustosice Narodnog muzeja Crne Gore, posjetili smo Njegošev muzej, zgradu poznatu kao Biljarda koja je za života Petra II. Petrovića Njegoša služila kao njegova rezidencija.
Sam muzej je otvoren 1951. godine nakon što je zgrada obnovljena. Iz jako zanimljivog uvodnog dijela koji nam je Natalija prepričala saznali smo da se u muzeju nalaze originalni rukopis Gorskog vijenca, impresivna knjižnica s više od tisuću naslova, bilijarski stol kojega je od Kotora preko Njeguša (Njegoševo rodno mjesto) do Cetinja na rukama nosilo 28 ljudi (bilijar je bio Njegoševa omiljena razonoda, a po tom stolu je zgrada kasnije dobila ime Biljarda), dva topa popularno zvana Krnjo i Zelenko, Njegoševa bista koju je izradio veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović… Posebno nas se dojmilo par crtica o samom Petru II. Njegošu, crkvenom i svjetovnom poglavaru Crne Gore koji je govorio 5 stranih jezika, bio visok 208cm pa su mu čak morali nadograđivati noge stolice kako bi odgovarale njegovoj visini. Ta stolica se također nalazi u muzeju. Vladao je od 1830. godine pa do svoje smrti 1851. godine. Umro je u 38. godini života od tuberkuloze. Nakon što smo poslušali što se sve u muzeju nalazi, krenuli smo u obilazak skladno uređenih prostorija. U prizemlju muzeja se nalaze etnografski eksponati među kojima smo prepoznali neke predmete koje i danas možemo naći u napuštenim kućama hercegovačkih sela. Odmah su nam Crnogorci postali bliži srcu kad smo shvatili da su se i naši i njihovi stari služili sličnim alatima. Možda je ta iznenadno nastala blizina razlog darivanja koje je uslijedilo nešto kasnije kad smo im darovali, ako ništa drugo, onda barem par golova zbog kojih je naš poraz izgledao grublji nego što je zapravo bio. Na katu Biljarde nalaze se prethodno spomenuti eksponati, ugodno smo se osjećali u tim prostorijama razgledajući dijelove povijesti Crne Gore, a posebnu pohvalu zaslužuje naš Dejan Malinović koji nas je oduševio recitiranjem ulomaka iz Gorskog vijenca čiji smo originalni rukopis imali prilike vidjeti. Pored Biljarde na stotinjak kvadratnih metara prostire se dvije godine rađena impresivna reljefna karta Crne Gore, također jedan od prizora koji nas je zadivio. Boravak smo ovjekovječili s nekoliko slika koje možete pogledati u galeriji.
Posebna zahvala ide kustosici muzeja, gospođici Nataliji Jovanović koja nas je lijepo ugostila i pomogla da ovaj posjet ostane u iznimno lijepom sjećanju, rezultatu unatoč.
{gallery}2011/galerije/cetinje_2011:100:100{/gallery}
